U Biogradu na Moru otvoren je 6. ReECON, međunarodna znanstveno-stručna konferencija u organizaciji Veleučilišta Baltazar Zaprešić i Veleučilišta u Virovitici.

Na svečanom otvorenju sudionike su pozdravili Ivana Lacković, predsjednica Programskog odbora ReECON-a 2026., Rikard Bakan, predstavnik Organizacijskog odbora ReECON-a 2026., gradonačelnik Zadra Šime Erlić te Drina Bešenić, izaslanica gradonačelnika Biograda na Moru Ivana Kneza.

Središnji dio otvorenja bilo je predavanje „Od inovativne ideje do ulaska na tržište: spoznaje za budućnost“, koje je održao prof. dr. Rainer Hasenauer s Instituta za marketing menadžment Sveučilišta za ekonomiju i poslovanje u Beču (Wirtschaftsuniversität Wien).

Hasenauer se bavio pitanjem koje prati gotovo svaku inovaciju: kako od dobre ideje doći do proizvoda ili usluge koja će zaista pronaći svoje mjesto na tržištu?

Polazište njegova pristupa je intrapreneurship, odnosno poduzetničko djelovanje unutar postojeće organizacije. Intrapreneur ne osniva nužno novu tvrtku, nego pokušava novu ideju razviti koristeći ljude, znanje i resurse organizacije u kojoj djeluje. Hasenauer se tom temom bavi i u knjizi „Intrapreneurship Management: Concepts, Methods, and Software for Managing Technological Innovation in Organizations“, koju je napisao s Oliverom Yuom.

Imamo tehnologiju. Ali želi li je itko koristiti?

Jedna od glavnih poruka predavanja bila je da dobra ideja i razvijena tehnologija nisu dovoljne za uspješnu inovaciju.

„Imamo tehnologiju. Hoće li je koristiti? Za što će je koristiti? I tko su uopće oni?“ pitanja su kojima je Hasenauer upozorio na problem pristupa poznatog kao technology push: najprije razvijemo novu tehnologiju, a zatim pretpostavimo da će se za nju pojaviti korisnici.

U stvarnosti se moraju susresti najmanje tri stvari: spremna tehnologija, spremno tržište i organizacija sposobna novu tehnologiju primijeniti.

Hasenauer zato razlikuje Technology Readiness Level (TRL), odnosno stupanj spremnosti same tehnologije, i Market Readiness Level (MRL), koji pokazuje koliko je tržište spremno tu tehnologiju prihvatiti. Tehnologija može funkcionirati besprijekorno, ali to ne znači da za njom postoji potreba.

Kao primjer naveo je socijalne robote u turizmu i hotelijerstvu. Prema podatku koji je iznio tijekom predavanja, njihovoj se uporabi protivilo 85 posto ispitanika u Austriji i Švicarskoj. Tehnološki je, dakle, moguće robota postaviti u hotel i prepustiti mu dio komunikacije s gostom. Sasvim je drugo pitanje želi li gost takvu komunikaciju.

U turizmu je ta razlika posebno važna jer kvaliteta usluge ne ovisi samo o brzini i učinkovitosti procesa. Važni su i povjerenje, emocionalno iskustvo te odnos gosta i domaćina.

Hasenauer je pokazao da tržišna spremnost nije apstraktan pojam. Potrebno je utvrditi postoji li stvarna potražnja, kakva je konkurencija, smatraju li korisnici novu tehnologiju korisnom i jednostavnom za korištenje te koliko se ona uklapa u njihove postojeće navike.

Model je predstavio i kroz analizu 26 inovativnih tehnoloških projekata prije njihova izlaska na tržište, uspoređujući njihovu tehnološku i tržišnu spremnost te rizike koji nastaju kada one nisu usklađene.

Na kraju se niz kriterija svodi na dva vrlo jednostavna pitanja: Willingness to Use i Willingness to Pay. Žele li korisnici inovaciju doista koristiti i jesu li za nju spremni platiti?

Ni dobra tehnologija ne pomaže ako je organizacija ne može usvojiti

Treći dio jednadžbe je sama organizacija. Tvrtka ili ustanova može nabaviti najnoviju tehnologiju, ali time još nije postala inovativna. Zaposlenici moraju imati znanja i vještine potrebne za njezinu primjenu, radni procesi moraju joj se prilagoditi, a nova rješenja moraju biti dovoljno razumljiva i korisna da ih ljudi doista prihvate.

Hasenauer je to opisao kao apsorpcijski kapacitet organizacije, odnosno njezinu sposobnost da novo znanje i tehnologiju usvoji i pretvori u svakodnevnu praksu. Ako između nove tehnologije i sposobnosti ljudi da je koriste nastane prevelik jaz, inovacija može biti odbačena bez obzira na njezinu tehničku kvalitetu.

U tom je kontekstu predstavio i INTRANOVATOR, pristup kojim se tijekom razvoja inovacije prati i usklađuje spremnost tehnologije, tržišta i organizacije, od početne ideje do izlaska na tržište.

Poruka središnjeg predavanja otvorenja ReECON-a tako je bila vrlo konkretna: inovacija nije ono što je samo novo ili tehnološki moguće. Da bi dobra ideja postala uspješna inovacija, mora odgovoriti na stvarnu potrebu korisnika, pronaći svoje tržište i ući u organizaciju koja ju je sposobna provesti u praksi.